Od 18. do 23. svibnja održat će se radionica studenata arhitekture s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije i studenata s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta, oba pri Sveučilištu u Splitu, pod naslovom: (De)mapiranje Dioklecijanove palače. Istraživačke metode u razumijevanju doživljaja i značenja mjesta popis sudionika, opis radionice, zadaci i ciljevi nalaze se na ovom linku. Nakon ljeta ćemo vas izvijestiti o rezultatima ove istraživačke radionice.
Pročitajte na linku:
“Splićani nisu zadovoljni uređivačkim politikama medija, a neki novinari nisu dovoljno objektivni”
„Tipovi društvenoga ponašanja_kako smo ih istraživali i razumijevali, što predviđamo ?!“
u prostorijama Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Split (Obala A. Trumbića 4, Split), dana 05.02.2015.
Tema: Tko se (ne) boji prijevremenih izbora?
Pročitajte na ovom linku.
Krajem 2014. godine objavljena je studija pod naslovom Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien, kao knjiga br. 19 u biblioteci Istraživačke studije. U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanoga stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita (N= 1066) fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.
Iz uvoda:
Bavljenje medijima danas nesumnjivo je relevantan istraživački posao, zanimljiv, intrigantan, vječno aktualan, često provokativan, nedvojbeno zahtjevan, metodološki kompleksan i dr. Uostalom, mediji su vjerojatno najjači instrument konstrukcije i oblikovanja stvarnosti, kao i različitih vrsta identiteta, ali i posrednici prijenosa vrijednosti. Uz sve to, mediji su također i ključni medijator u sukobima i raznim suprotstavljanjima različitih društvenih grupa, kao i političkih ideologija, ideja i spoznaja… medijska istraživanja, metode i primijenjene metodologije još uvijek su na marginama znanstvenoga promišljanja oblikovanja društvene stvarnosti. Kompetencije medijskih istraživača tako su još uvijek nekodificirane i nestandardizirane u svojoj cjelovitosti, pa je i literatura u ovom području relativno siromašna ili nepostojeća. Stoga će ovaj naš rad, nadamo se, doprinositi poboljšanju i obogaćivanju navedenih procesa čije smo nedostatke uočavali, razumijevali i nastojali ukloniti istraživačkim prodorima u empiriju koju mediji konstruiraju.
prof.dr.sc. Anči Leburić, urednica i suautorica (Sveučilište u Splitu)
Iz recenzija:
Djelo će svakako doprinijeti razvoju sociologije medija. Preporuke bi bile da se ovakva djela objavljuju u nizu posebnih sociologija. Zanimljivo je kako se konceptu svakodnevnog života pristupa sa pozicije medijskih utjecaja. Posebice smatram važnim podatak do kojeg autorice dolaze, a to je da su “…komercijalizacija, erotizacija i pornografizacija medijskih sadržaja i formi i to popularnih društvenih mreža poput Facebook-a ili Twittera-a” promijenile interakcijske i komunikacijske navike korisnika. Obzirom da je medijska konstrukcija stvarnosti nesumnjivo nezaustavljivi društveni proces, javlja se potreba za kodifikacijom i standardizacijom kompetencija medijskih istraživača, a čemu ova studija otvara put.
dr. sc. Maja Dadić (Sveučilište u Zagrebu)
Iako se prosječnom čitatelju može pričiniti kako je ova tematika dovoljno istraživana, međutim fokus na lokalni medijski karakter čini ovo djelo originalnim obzirom da utjecaj medija ovisi o društvenom kontekstu. Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Time se ukazuje na potrebe medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti… Posebno kao zanimljivu izdvajam analizu utjecaja medija na identitete i percepcije izgleda kod pojedinaca, te ulogu medija u oblikovanju društvenih stereotipa prosječne žene i muškarca u Hrvatskoj. Navedeno rasvjetljuje hrvatski kulturni kontekst, te dovodi do jasnih spoznaja o efektima medija koji su višestruki, kompleksni i dinamični.
dr. sc. Ana Mulović (Sveučilište Sjever)
