O LJUDSKIM PRAVIMA na Mrezi TV…poslušajte i pogledajte….razgovor s voditeljicom HANOM KONSA !!!
Objavili smo novu metodološku studiju s empirijskim primjerima izvedenih narativnih analiza, kao već petu knjigu u Metodološkoj biblioteci, u ediciji Metodološke teme kod splitskog izdavača i tiskara Redak d.o.o.
S obzirom na to da je narativna analiza relativno slabije i rjeđe korištena vrsta analize u sociološkim istraživanjima, studijama i istraživačkim projektima, smatramo ovakav metodološki pohod značajnim kolektivnim pothvatom na unapređenju i intenzivnijem (naročito analitičkom) razvitku suvremenih posebnih metodologija, kao što su npr. sociološka metodologija, medijska metodologija, kulturalna metodologija, feministička metodologija i dr.
Pozivamo vas na promociju, izložbu i na druženje!
Iz recenzije:
“Naročito zanimljivo i metodološki uspješno artikulirano, autor isprepliće vlastita saznanja o različitim područjima kojima se u radu bavi. S obzirom da je riječ o multidisciplinarnom i interdisciplinarnom autorovom pristupu fenomenima glazbe i drugim umjetnostima, mješavinom metoda i primijenjenih tehnika i procedura, Sučić je uspijevao u radu s lakoćom prezentirati, pojasniti i uopće razumijevati ono čime se bavi, sa specifičnim senzibilitetom znanstvenika, peda¬goga i umjetnika, što Sučić nesumnjivo jeste. Zapravo, ovako kompleksnu građu metodološki artikulirati iz znanstvenoga i stručnoga diskursa svakako je bio naročito zahtjevan posao. Naime, slična djela su vrlo rijetka u suvremenoj umjetničkoj produkciji, kao i u posebnim granama glazbenih i drugih umjetnosti. S obzirom na autorovo golemo iskustvo u različitim područjima i poljima društvenih i humanističkih znanosti, kao i s područja različitih umjetnosti (glazbene, likovne, plesne i dr.), ovaj rad tim više dobiva na značaju i svojoj originalnosti, između ostaloga, prvenstveno u metodološkom smislu. Osim navedenoga, primjetna je i analitička kompetentnost autora, kako u prezentaciji (tabličnoj i grafičkoj) niza istraživačkih i empirijskih podataka, tako i u njihovim interpretacijama, koje se vješto nadovezuju na autorove teorijske postavke, relevantna empirijska objašnjenja, te na nizu mjesta i u značajne i zanimljive empirijske generalizacije. Svemu tome svakako je bitno doprinosila metodološka ujednačenost teksta i podataka s mnogostrukim tumačenjima uistinu različite i nerijetko nespojive (ili teže spojive) građe… Značajnim ocjenjujem autorovo zagovaranje promjena u odgojno-obrazovnom sustavu, čiji bi dosezi mogli relevantno koješta mijenjati u društvenim okružjima, a naročito u obrascima društvenoga ponašanja i to posebno onoga mladenačkoga, koje je danas i u suvremenim društvima, općenito nabijeno vršnjačkim i sveopćim nasiljem u njegovim različitim formama i oblicima. Kako je ponekad prekasno i nemoguće uspješno reagirati društvenim mehanizmima, predloženi Sučičev pedagoški model mogao bi pridonositi onima koji se trude prevenirati društveno nepoželjna ponašanja, te ih istovremeno maksimalno humanizirati i estetizirati. Sve to itekako procjenjujem društveno opravdanim, perspektivnim i društveno poželjnim, jer je riječ o dugogodišnjem zanemarivanju nekih aspekata odgojno-obrazovnoga rada s mladima, čiji su kurikulumi drastično osiromašeni umjetničkim aspektima i dimenzijama umjetničkoga izražavanja. U krajnjoj liniji, ovdje se radi i o autorovim pokušajima bogaćenja specifičnih kulturoloških dosega hrvatskog obrazovnoga sustava, koji bi se na temeljima autorovih prijedloga i pedagoških zamisli mogao bitno humanizirati i razvijati u naglašeno demokratičnijem smislu. U ovim turbulentnim i kriznim vremenima, ta obilježja svakako nisu zanemariva. Unutar tih i takvih okvira, osim toga, mogli bi se intenzivnije jačati nacionalni i drugi razbijeni ili opustošeni identiteti. Dalje, osim navedenoga, moguće je pretpostavljati i jednostavnije uključivanje u globalizirane svjetove u kojima će upravo glazbena, plesna, likovna ili neka druga umjetnička pismenost (izražajnost, pluralitet itd.), doprinositi stvaranju novih i drugačijih mladenačkih scena, koje su trenutačno u suvremenom hrvatskom društvu relativno kaotične, nedefinirane, disperzirane, a poneke i problematične, društveno nepoželjne, destruktivne i socijalno razarajuće… Pažljivijim programiranjem i planiranjem autorovih prijedloga u redovnom (formalnom i neformalnom) obrazovanju mladih, kao i u neformalnom obrazovanju odraslih, bilo bi moguće uspješnije obogaćivati njihovo slobodno vrijeme kao masovno zanemarenu i skoro zaboravljenu kategoriju društvenosti, kako nastavnika, tako i svih onih koji se mogu pronaći u različitim umjetničkim područjima, ili kao akteri, ili kao slušatelji, konzumenti, gledatelji, kritičari itd., te u brojnim drugim društvenim ulogama.”
Prof. dr. sc. Anči Leburić
(Sveučilište u Splitu, siječanj 2016.)
Dođite na promociju Vodiča po splitskoj Dioklecijanovoj palači na čak (!!!) šest EU jezika
u utorak 14.06.2016. u GKMM u Splitu, u 18 h
U ožujku 2016. autorice Leburić Anči i Ninčević Antonia objavile su u novo-osnovanoj biblioteci Teme iz posebnih metodologija prvu studiju pod nazivom Zbirka metodoloških instrumenata iz socioloških istraživanja (publiciranih od 1991. do 2015.), u izdavačkoj kući Redak iz Splita. U Zbirci su sakupile metodološku i analitičku građu iz 31 publicirane studije, koje su organizirane po tematskim sadržajima njihovih predmeta istraživanja ili po temama ključnih teorijskih orijentacija. Tako se Zbirka sastoji od 10 podpoglavlja (u okviru 2. poglavlja), koja kolidiraju s istraživačkim područjima socioloških istraživanja, publiciranih u razdoblju od skoro 25 godina. To su sljedeća područja ili posebne sociologije kao etablirane sociološke znanstvene discipline (grane): (1) sociološka metodologija, (2) sociologija kulture (medija, turizma, mode i dizajna), (3) sociologija mladih, (4) sociologija odgoja i obrazovanja, (5) urbana sociologija, (6) socijalna ekologija, (7) sociologija žena, (8) socijalna patologija, (9) socijalna problematika u društvu, (10) društvene razvojne teme (poduzetništvo, kvaliteta života, ljudski kapital i otočke teme). Kako je većinu tih socioloških studija nemoguće svrstati pod jednu sociološku subdisciplinu, prethodne podjele su rezultat klasifikacijskih potreba u svrhu jasnije prezentacije i sistematizacije metodoloških instrumenata. Ovisno o metodološkoj artikulaciji svrhe pojedinoga instrumenta, alata ili procedure, ovu specifičnu građu su prezentirale onako kako je određeni instrument bio u istraživačkoj studiji elaboriran. Osim toga, publicirani su i sažeci ili predgovori tih studija, radi jednostavnijeg snalaženja čitatelja u prezentiranoj građi, kao i u ključnim ostvarenjima pojedine studije, odnosno njenim potencijalnim i primjenjivim društvenim ili znanstvenim učincima.
Iz Predgovora urednice prof. dr. sc. Anči Leburić:
„Nepuna tri desetljeća aktivnoga bavljenja istraživačkim poslom omogućila su nam oblikovanje Zbirke u kojoj je bilo relevantno prezentirati konstruirane metodološke instrumente, koje smo primijenili u funkciji istraživačkih terena ili mjernih testiranja određenih teorijskih teza. Ipak, temeljni urednički cilj naglasio je metodološko artikuliranje svih istraživačkih faza, bez obzira na njihovu temeljnu teorijsko-metodološku orijentaciju: kvantitativnu, kvalitativnu ili mješovitu… Ovdje publiciran metodološki instrumentarij, uglavnom je korišten u analitičke svrhe, pa ga s tom namjerom i u sličnom metodološkom kontekstu i objavljujemo, kao relevantno analitičko oruđe koje može koristiti različitim profilima stručnjaka i različitim profesijama i zanimanjima. Većina objavljenih studija obiluje rezultatima iz empirijskih istraživanja, koja su u razdoblju od početka 90-ih god. 20. st. do 2015., objavljena i javno promovirana, pa su brojni istraživački nalazi komentirani i evaluirani na razne načine. Pretežno je riječ o lokalnim (splitskim) ili županijskim, ali i o nacionalnim istraživačkim uzorcima i poduzorcima niza društvenih slojeva (ili strata konstruiranih po različitim kriterijima). Češće su elaborirani sociološki pristupi, dok je nekoliko interdisciplinarnih studija. Osim toga, nastojali smo u skladu s tadašnjim mogućnostima, objavljivati i u višejezičnim izdanjima. Promovirali smo javno većinu studija, davali intervjue u nizu medija (na televizijama, na radijskim postajama i po portalima, te drugim vrstama novih medija).“
Većina istraživanja obavljena je pod vodstvom sveučilišne profesorice Anči Leburić, koja je osnovala tri Metodološke biblioteke, koordinirajući uredništvo u njima. To su: (1) Teorijsko-metodološke teme, (2) Metodološke teme i (3) Teme iz posebnih metodologija.
Radionica u sklopu uspostavnog projekta HRZZ / IPU 7091
Dalmatia – a Destination of european Grand Tour in the 18th and the 19th century
HIPERMAPIRANJE DIOKLECIJANOVE PALAČE: GRAD U KNJIGAMA
Radionica studenata s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, studenata arhitekture s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije i studenata s Odsjeka za sociologiju Filozofskoga fakulteta, oba pri Sveučilištu u Splitu u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti – Centra Cvito Fisković u Splitu: 26. – 29. travnja 2016.
Mentorski i organizacijski tim
prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Anči Leburić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu), Saša Begović, doc. (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije = FGAG, Split; 3LHD, Zagreb), Damir Gamulin, di. di., dr. sc. Katrina O’Loughlin (University of Western Australia / ARC Centre of Excellence for the History of Emotions 1100-1800), Iva Raič Stojanović (IPU, Zagreb), Nelija Rudolfi (Društvo psihologa Split), dr. sc. Ana Šverko, doc. (IPU, FGAG, Split), Ivana Tadić (IPU, Split), Ivana Vlaić (FGAG, Split)
Opis radionice
Istraživanja i načini bilježenja prostora, kao i potraga za onim fizičkim i neopipljivim što prostor zadržava kroz vrijeme kao svoj identifikacijski kod te analiza povijesnih zapisa o prostoru, provode se u sklopu interdisciplinarnoga znanstvenog projekta Instituta za povijest umjetnosti “Dalmacija kao odredište europskog Grand Toura u 18. i 19. stoljeću”, pod pokroviteljstvom Hrvatske zaklade za znanost u periodu od 2014. do 2017. kroz interdisciplinarne radionice posvećene Dioklecijanovoj palači kao neupitnom fokusu onodobnih studijskih putovanja na hrvatskoj obali Jadrana.
Nakon interdisciplinarne studentske radionice pod nazivom (De)mapiranje Dioklecijanove palače. Istraživačke metode u razumijevanju doživljaja i značenja mjesta, održane u svibnju 2015. godine, na redu je radionica pod naslovom Hipermapiranje Dioklecijanove palače: grad u knjigama.
Dok su tijekom prve radionice studenti arhitekture i sociologije analizom crteža ustanovili ključne točke koje su onodobni putopisci odabrali kao definirajuće za Dioklecijanovu palaču i trajno ih zabilježili u svojim umjetničkim djelima, u ovogodišnjoj radionici težište je na tekstualnim opisima istih prostora.
Metodološko programiranje istraživačkih uloga studenata na ovoj radionici koncentrirat će se na primjenu sljedećih metoda, procedura i tehnika:
_sociološki instrumentarij za provođenje dubinskih intervjua (in-depth interviews) s prolaznicima, stanovnicima, turistima itd.,
_interdisciplinarno mapiranje s prikazima prostornih značenja Dioklecijanove palače dobivenih iz čitanja R. Adama i T. G. Jacksona,
_socio-arhitektonsko mapiranje detektiranog sloja dominantnih (emotivnih i sl.) doživljaja Palače u njenoj suvremenosti.
PROMOCIJA KATALOGA
Srijeda 16. prosinca 2015. u 20 sati
Galerija umjetnina
Ulica kralja Tomislava 15
U srijedu 16. prosinca 2015. u 20 sati u Galeriji umjetnina bit će predstavljen katalog Utorkom u Galeriji – Fast Forward : Volume IV. Na promociji će sudjelovati voditelji i sudionici projekta, a bit će predstavljeni i rezultati anketa koje su provedene među sudionicima projekta: umjetnicima, kustosima i publikom.
Ove godine projekt je koncepcijski osvježen. Suradničkoj platformi pridružile su se studentice sociologije Filozofskog fakulteta u Splitu. Cilj je bio alatima i metodama sociološke struke evaluirati projekt. Za tu svrhu priređeni su anketni upitnici za sudionike projekta: umjetnike, kustose i publiku. Vrlo zanimljive rezultate i njihovu analizu donosimo u katalogu izložbe. Poseban vid suradnje ostvaren je priključivanjem sociologa uobičajenom tandemu umjetnik-kustos u realizaciji pojedine izložbe. Time je svaka izložba popraćena tekstovima povjesničara umjetnosti i sociologa, što nam pruža rijetku prigodu da usporedimo disciplinarnu razliku u sagledavanju teksta (umjetničkog djela) i konteksta.
Izložbeni program pod nazivom Utorkom u Galeriji – Fast forward pokrenut je 2012. s ciljem poticanja suradnje među najmlađim akterima splitske umjetničke scene. Putem jednodnevnih izložbi javnosti se predstavljaju studenti i studentice završnih godina na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Kustoske poslove, pomoć u koncipiranju i realizaciji izložaba preuzimaju studenti i studentice povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu. U radu im mentorsku potporu daju njihovi profesori, a Galerija umjetnina im je na raspolaganje stavila prostorne, tehničke i stručne resurse. Studentima srodnih fakulteta pružena je prigoda da na konkretnom poslu surađuju i da se na praktičan način upoznaju s muzejsko-galerijskim radom. Iza naizgled neformalnog okvira Fast Forward-a stoji jasna poruka da je Galerija umjetnina i za današnju umjetničku mladost legitiman i prirodan prostor komunikacije. Bez novih i svježih ideja institucije se pretvaraju u nevažna i nepotrebna mjesta.
Autori koncepta i voditelji projekta
Božo Majstorović, Vedran Perkov
Koordinatorice projekta
Lana Beović, Tina Vukasović
Suradnici na projektu
Filozofski fakultet u Splitu
Ivana Čapeta Rakić
Anči Leburić
Ivana Meštrov
Dalibor Prančević
Umjetnička akademija u Splitu
Blaženka Perica
Viktor Popović
U utorak, 27. listopada u 20 sati u Galeriji umjetnina u Splitu (ul kralja Tomislava 15, Split) otvorenjem izložbe Hrvoja Pelicarića završava ovogodišnji ciklus izložbi pod nazivom Utorkom u Galeriji – Fast Forward. Kustosica izložbe i autorica predgovora je studentica povijesti umjetnosti Petra Dajak. Suradnica na izložbi je studentica sociologije na Filozofskom fakultetu u Splitu Teuta Stipišić.
Iz Predgovora:
Studija Istraživanja interneta objavljuje se kao četvrta (4.) knjiga u ediciji Metodološke teme, u biblioteci pod nazivom Metodološka biblioteka. Riječ je o još jednom djelu metodološkoga tipa i sadržaja, a koje je rezultat nastavnoga i studentskoga grupnoga rada na istaživačkom modulu diplomskoga studija sociologije u Splitu. Temeljni cilj toga modula zapravo je apsolviranje s različitih aspekata niza bitnih i relativno nerazvijenih analiza/ metoda/pristupa prvenstveno u okvirima niza različitih socioloških subdisciplina, kao i u raznim formatima sociologijskih znanja i na bogatoj lepezi metodoloških vještina sociologa i sociologinja. Stoga bi ovaj rad mogao dijelom nadoknaditi golemu „glad“ za metodološkom literaturom, čija bi sadržajna orijentiranost bila pretežno ili isključivo analitičke naravi. Naime, različite vrste analiza ili istraživačkih vrsta (tipova), koje smo do sada obuhvatili ovom edicijom, vjerojatno će korisno poslužiti svima onima koje načelno metodološka tematika zanima, ali i onima koji se žele dodatno usavršiti u vlastitoj metodološkoj pismenosti, te konačno onima koji su samo znatiželjni da sagledaju što je i kako je moguće i s kojim istraživačkim (analitičkim) alatima istražiti, pa u konačnici adekvatnije razumjeti, objasniti, odnosno adekvatnije spoznati istraživane aspekte društvenoga i društvenosti. Studija se sastoji od šest poglavlja, od kojih svako predstavlja zasebnu istraživačku i logičku cjelinu. Dok je prvo poglavlje teorijskoga sadržaja i naravi, ostalih pet su cjelovite i samostalno (grupno) obavljena istraživanja interneta. Stoga su ova posljednja poglavlja ovako strukturirana: uvodno su prezentirani analitički i metodološki aspekti istraživanja; slijedi teorijsko obrazloženje pristupa i dizajna, nakon kojega se interpretiraju dobijeni empirijski rezultati, pa slijedi popis relevantne i korištene literature, zatim iscrpna ilustracija metodološke arhive, a na kraju svakog poglavlja su tabelirani i grafički prikazani empirijski rezultati koji su prethodno bili interpretirani. Zahvaljujem se svim studentima i studenticama kao vrijednom suatorskom timu (diplomantima iz akademske godine 2010/2011.), bez čije marljivosti i kreativnosti ovu studiju ne bismo uspjeli pripremiti za tisak. U nizu napora, zadataka i stručnih poslova nesebično i entuzijastično je surađivala s nama tadašnja asistentica (danas već doktorica društvenih znanosti) Maja Dadić, kojoj se beskrajno zahvaljujemo i s ponosom ističemo našu suradnju kao dinamičnu, nimalo dosadnu, čak i naročito kreativnu, zapravo uzornu.
Prof. dr. sc. Anči Leburić
