O LJUDSKIM PRAVIMA na Mrezi TV…poslušajte i pogledajte….razgovor s voditeljicom HANOM KONSA !!!

Pozivamo vas na promociju, izložbu i na druženje!

Iz recenzije:

 
“Naročito zanimljivo i metodološki uspješno artikulirano, autor isprepliće vlastita saznanja o različitim područjima kojima se u radu bavi. S obzirom da je riječ o multidisciplinarnom i interdisciplinarnom autorovom pristupu fenomenima glazbe i drugim umjetnostima, mješavinom metoda i primijenjenih tehnika i procedura, Sučić je uspijevao u radu s lakoćom prezentirati, pojasniti i uopće razumijevati ono čime se bavi, sa specifičnim senzibilitetom znanstvenika, peda¬goga i umjetnika, što Sučić nesumnjivo jeste. Zapravo, ovako kompleksnu građu metodološki artikulirati iz znanstvenoga i stručnoga diskursa svakako je bio naročito zahtjevan posao. Naime, slična djela su vrlo rijetka u suvremenoj umjetničkoj produkciji, kao i u posebnim granama glazbenih i drugih umjetnosti. S obzirom na autorovo golemo iskustvo u različitim područjima i poljima društvenih i humanističkih znanosti, kao i s područja različitih umjetnosti (glazbene, likovne, plesne i dr.), ovaj rad tim više dobiva na značaju i svojoj originalnosti, između ostaloga, prvenstveno u metodološkom smislu. Osim navedenoga, primjetna je i analitička kompetentnost autora, kako u prezentaciji (tabličnoj i grafičkoj) niza istraživačkih i empirijskih podataka, tako i u njihovim interpretacijama, koje se vješto nadovezuju na autorove teorijske postavke, relevantna empirijska objašnjenja, te na nizu mjesta i u značajne i zanimljive empirijske generalizacije. Svemu tome svakako je bitno doprinosila metodološka ujednačenost teksta i podataka s mnogostrukim tumačenjima uistinu različite i nerijetko nespojive (ili teže spojive) građe… Značajnim ocjenjujem autorovo zagovaranje promjena u odgojno-obrazovnom sustavu, čiji bi dosezi mogli relevantno koješta mijenjati u društvenim okružjima, a naročito u obrascima društvenoga ponašanja i to posebno onoga mladenačkoga, koje je danas i u suvremenim društvima, općenito nabijeno vršnjačkim i sveopćim nasiljem u njegovim različitim formama i oblicima. Kako je ponekad prekasno i nemoguće uspješno reagirati društvenim mehanizmima, predloženi Sučičev pedagoški model mogao bi pridonositi onima koji se trude prevenirati društveno nepoželjna ponašanja, te ih istovremeno maksimalno humanizirati i estetizirati. Sve to itekako procjenjujem društveno opravdanim, perspektivnim i društveno poželjnim, jer je riječ o dugogodišnjem zanemarivanju nekih aspekata odgojno-obrazovnoga rada s mladima, čiji su kurikulumi drastično osiromašeni umjetničkim aspektima i dimenzijama umjetničkoga izražavanja. U krajnjoj liniji, ovdje se radi i o autorovim pokušajima bogaćenja specifičnih kulturoloških dosega hrvatskog obrazovnoga sustava, koji bi se na temeljima autorovih prijedloga i pedagoških zamisli mogao bitno humanizirati i razvijati u naglašeno demokratičnijem smislu. U ovim turbulentnim i kriznim vremenima, ta obilježja svakako nisu zanemariva. Unutar tih i takvih okvira, osim toga, mogli bi se intenzivnije jačati nacionalni i drugi razbijeni ili opustošeni identiteti. Dalje, osim navedenoga, moguće je pretpostavljati i jednostavnije uključivanje u globalizirane svjetove u kojima će upravo glazbena, plesna, likovna ili neka druga umjetnička pismenost (izražajnost, pluralitet itd.), doprinositi stvaranju novih i drugačijih mladenačkih scena, koje su trenutačno u suvremenom hrvatskom društvu relativno kaotične, nedefinirane, disperzirane, a poneke i problematične, društveno nepoželjne, destruktivne i socijalno razarajuće… Pažljivijim programiranjem i planiranjem autorovih prijedloga u redovnom (formalnom i neformalnom) obrazovanju mladih, kao i u neformalnom obrazovanju odraslih, bilo bi moguće uspješnije obogaćivati njihovo slobodno vrijeme kao masovno zanemarenu i skoro zaboravljenu kategoriju društvenosti, kako nastavnika, tako i svih onih koji se mogu pronaći u različitim umjetničkim područjima, ili kao akteri, ili kao slušatelji, konzumenti, gledatelji, kritičari itd., te u brojnim drugim društvenim ulogama.”

Prof. dr. sc. Anči Leburić
(Sveučilište u Splitu, siječanj 2016.)

U ožujku 2016. autorice Leburić Anči i Ninčević Antonia objavile su u novo-osnovanoj biblioteci Teme iz posebnih metodologija prvu studiju pod nazivom Zbirka metodoloških instrumenata iz socioloških istraživanja (publiciranih od 1991. do 2015.), u izdavačkoj kući Redak iz Splita. U Zbirci su sakupile metodološku i analitičku građu iz 31 publicirane studije, koje su organizirane po tematskim sadržajima njihovih predmeta istraživanja ili po temama ključnih teorijskih orijentacija. Tako se Zbirka sastoji od 10 podpoglavlja (u okviru 2. poglavlja), koja kolidiraju s istraživačkim područjima socioloških istraživanja, publiciranih u razdoblju od skoro 25 godina. To su sljedeća područja ili posebne sociologije kao etablirane sociološke znanstvene discipline (grane): (1) sociološka metodologija, (2) sociologija kulture (medija, turizma, mode i dizajna), (3) sociologija mladih, (4) sociologija odgoja i obrazovanja, (5) urbana sociologija, (6) socijalna ekologija, (7) sociologija žena, (8) socijalna patologija, (9) socijalna problematika u društvu, (10) društvene razvojne teme (poduzetništvo, kvaliteta života, ljudski kapital i otočke teme). Kako je većinu tih socioloških studija nemoguće svrstati pod jednu sociološku subdisciplinu, prethodne podjele su rezultat klasifikacijskih potreba u svrhu jasnije prezentacije i sistematizacije metodoloških instrumenata. Ovisno o metodološkoj artikulaciji svrhe pojedinoga instrumenta, alata ili procedure, ovu specifičnu građu su prezentirale onako kako je određeni instrument bio u istraživačkoj studiji elaboriran. Osim toga, publicirani su i sažeci ili predgovori tih studija, radi jednostavnijeg snalaženja čitatelja u prezentiranoj građi, kao i u ključnim ostvarenjima pojedine studije, odnosno njenim potencijalnim i primjenjivim društvenim ili znanstvenim učincima.

Iz Predgovora urednice prof. dr. sc. Anči Leburić:

„Nepuna tri desetljeća aktivnoga bavljenja istraživačkim poslom omogućila su nam oblikovanje Zbirke u kojoj je bilo relevantno prezentirati konstruirane metodološke instrumente, koje smo primijenili u funkciji istraživačkih terena ili mjernih testiranja određenih teorijskih teza. Ipak, temeljni urednički cilj naglasio je metodološko artikuliranje svih istraživačkih faza, bez obzira na njihovu temeljnu teorijsko-metodološku orijentaciju: kvantitativnu, kvalitativnu ili mješovitu… Ovdje publiciran metodološki instrumentarij, uglavnom je korišten u analitičke svrhe, pa ga s tom namjerom i u sličnom metodološkom kontekstu i objavljujemo, kao relevantno analitičko oruđe koje može koristiti različitim profilima stručnjaka i različitim profesijama i zanimanjima. Većina objavljenih studija obiluje rezultatima iz empirijskih istraživanja, koja su u razdoblju od početka 90-ih god. 20. st. do 2015., objavljena i javno promovirana, pa su brojni istraživački nalazi komentirani i evaluirani na razne načine. Pretežno je riječ o lokalnim (splitskim) ili županijskim, ali i o nacionalnim istraživačkim uzorcima i poduzorcima niza društvenih slojeva (ili strata konstruiranih po različitim kriterijima). Češće su elaborirani sociološki pristupi, dok je nekoliko interdisciplinarnih studija. Osim toga, nastojali smo u skladu s tadašnjim mogućnostima, objavljivati i u višejezičnim izdanjima. Promovirali smo javno većinu studija, davali intervjue u nizu medija (na televizijama, na radijskim postajama i po portalima, te drugim vrstama novih medija).“

Većina istraživanja obavljena je pod vodstvom sveučilišne profesorice Anči Leburić, koja je osnovala tri Metodološke biblioteke, koordinirajući uredništvo u njima. To su: (1) Teorijsko-metodološke teme, (2) Metodološke teme i (3) Teme iz posebnih metodologija.

U utorak, 27. listopada u 20 sati u Galeriji umjetnina u Splitu (ul kralja Tomislava 15, Split) otvorenjem izložbe Hrvoja Pelicarića završava ovogodišnji ciklus izložbi pod nazivom Utorkom u Galeriji – Fast Forward. Kustosica izložbe i autorica predgovora je studentica povijesti umjetnosti Petra Dajak. Suradnica na izložbi je studentica sociologije na Filozofskom fakultetu u Splitu Teuta Stipišić.