Prof.dr.sc. Anči Leburić, Krunoslav Malenica i dr. suautorice objavili su novu empirijsku studiju kao dvadesetu knjigu u okviru biblioteke Istraživačke studije, utemeljene pod okriljem splitskog izdavača i tiskara Redak. Sve analize i istraživački zadaci čiji se rezultati prezentiraju u ovoj knjizi, realizirani su tijekom akademske godine 2017./2018.
Predmetno se projekt fokusirao na jedan od suvremenijih i relativno neistraživanih društvenih fenomena – na selfie, koji se intenzivnije u posljednjem desetljeću afirmira u svakodnevnim medijskim prostorima. Presudni kriterij prilikom odabira teme bila je aktualnost proučavanog fenomena, te njegova nedostatna empirijska spoznaja o relevantnim značenjima fenomena, njegovim učincima, postignućima i sl. Kako je riječ o vječno zanimljivim temama unutar medijskih, kulturoloških ili socioloških vrsta istraživanja, konkretnije su se autori orijentirali na profiliranje generacijskoga značenja vezanog uz selfieje.

Područje istraživanoga fenomena je multidimenzionalno, pa ga je moguće istraživati uglavnom multidisciplinarnim pristupom. Svoja razmatranja autor/-ice su smjestili unutar nekoliko socioloških grana ili posebnih sociologija (sociologije mladih, sociologije generacija, sociologije kulture, sociologije medija, te socijalne psihologije). Ovako kompleksan fenomen nije bilo moguće objasniti samo sociološkim pristupima i paradigmama, pa rad u određenim dijelovima zalazi u područja filozofije, psihologije, antropologije, informacijsko-komunikacijskih znanosti, te umjetnosti (prvenstveno fotografije) i drugih društvenih ili humanističkih područja. Kao jedan od ciljeva rada nameće se nadilaženje klasične sociološke mikro-makro podjele, pa se kao jedan od ključnih metodoloških kriterija nameće komplementarnost kvalitativnih i kvantitativnih pristupa, metoda i analiza, kao i mikro i makro perspektiva i razumijevanja fenomena.

Koncept selfie generacije zapravo je hipotetski konstrukt. Dakle, riječ je o dosad (barem u teoriji i literaturi) nerazvijanom konceptu, kojega se ovim istraživanjem nastoji empirijski artikulirati i afirmirati. Premda je selfie danas sveprisutan i iznimno popularan, obuhvatnih socioloških istraživanja koja se bave fenomenom selfieja nije bilo na području Republike Hrvatske, kao ni u cijeloj regiji. Razlog tomu svakako treba tražiti u njegovom ne tako davnom pojavljivanju. Riječ je o novom društvenom fenomenu koji je na globalnu scenu došao tek prije 5-6 godina, stoga ne čudi neznatan broj radova i analiza selfie fenomena.

Novinar Saša LJUBIČIĆ vodio s nama zanimljiv razgovor (objavljen u prilogu “Spektar” u Slobodnoj Dalmaciji 23.02.2019.)

Objavljena je šesta knjiga VIZUALNA ANALIZA: VIZUALNI KONCEPTI U SOCIOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA u Metodološkoj biblioteci, u ediciji Metodološke teme kod splitskog izdavača i tiskara Redak d.o.o, čiji su autori/-ce Leburić, A.; Roglić, T.; Đirlić J.; Ostojić, M.; Šarić, J.; Erdelez, M.; Lipanović, Lj.; Marasović, A.; Žmire, A.; Čerenić, V.; Čutura, P.; Poljak, A.; Sule, I.; Horvatić, M.; Masle, M. i Stipetić V.

Riječ je o metodološkoj studiji s empirijskim primjerima realiziranih vizualnih analiza, pod mentorstvom prof. dr. sc. Anči Leburić. Uočljiva je analitička atraktivnost u odabi­rima istraživačkih predmeta konkretnih analiza, pa su se u ovoj studiji istraživački predmeti locirali u okvirima raspravljanja i istraživanja urbanih, kulturoloških, potro­šačkih i identitetskih tema, odnosno socioloških područja.

Moguće je ovu studiju tretirati i kao doprinos razvitku vizualne sociologije kao zasebne sociološke discipline, ali istov­remeno i kao impuls oblikovanju vizualne metodologije, kao posebne metodološke discipline u okvirima kvalitativne para­digme.