Iz predgovora:

Motivirajuća ideja o osnivanju Metodološke biblioteke i njenih edicija, svakako se iznjedrila iz spoznaje o nedostatnosti metodoloških studija i tekstova, te posebno prezentacija rezultata prvenstveno kvalitativnih, ali i niza drugih vrsta socioloških analiza… U ulozi nositeljice metodoloških predmeta (kao redovitih i izbornih na diplomskom studiju jednopredmetne sociologije u Splitu na Filozofskom fakultetu), prof. dr. sc. A. Leburić je izvodila istraživačku nastavu u okviru metodološkoga modula, dok je seminare vodila njena asistentica Maja Dadić, kao vanjska suradnica… Grupni istraživački rad na tom modulu bio je temeljito organiziran i planiran, pa je rezultirao konkretnim kulturološkim studijama, čije analitičke i interpretativne rezultate prezentiramo u ovoj cjelovitoj knjizi, koja se objavljuje kao knjiga br. 3, u ediciji Metodološke teme. Ovdje se “na nekonvencionalan način prezentiraju one analitičke faze koje su karakterizirale svaku pojedinu kulturološku studiju, jer je svaka za sebe zasebna metodološka cjelina. Osim toga, stilski, tehnički, grafički i drugi nužni razlozi su se nametali u potrebi ujednačavanja svih studija, koje su se zapravo izvodile kao grupni istraživači radovi, pa su se tako i prezentirali… Stoga je svako poglavlje ovdje strukturirano onako kako se metodološki i analitički izvodila i razvijala kulturološka studija,” pa su ta poglavlja metodološki formirana na sličan način: najprije se izlažu planirani analitički / teorijski aspekti studije/ istraživanja, zatim se tablično i grafički prikazuju njeni konkretni rezultati, pa se u nastavku interpretiraju. Nakon toga slijedi popis relevantne literature, a na kraju poglavlja slijede prilozi, koje smatramo posebno značajnima, jer su u njima dati svi konstruirani protokoli, upitnici, transkripti i drugi korišteni analitički i mjerni instrumentarij, koji nerijetko ostaje u istraživačkim arhivama, nedostupan javnosti, provjerama i komentarima.

prof.dr.sc. Anči Leburić, urednica i suautorica (Sveučilište u Splitu)

Iz recenzije:

Uvodni dijelovi, odnosno prva dva poglavlja, predstavljaju sintetički pregled polja i višestruko su korisni, najprije kao pregled problema kompleksnog područja kulturalnih studija, a onda i kao uvod u konkretne kvalitativne i kvantitativne analize. Drugi dio knjige (vrlo opsežne istraživačke terenske teme u poglavljima 3-5) metodološki su zanimljive i bave se krucijalnim temama kulture svakodnevnice, društveno-političkim okvirom kulturološkog miljea lokalne sredine i problemima angažmana… Važnost ovog projekta nalazi se u pružanju prilike mladim istraživačima da se u ranoj fazi svoje karijere uključe u vrlo ozbiljno i stručno vođeno znanstveno istraživanje što je zapravo izuzetno važna svrha magistarskog studija i rane faze istraživačke karijere, a za što su posebno zaslužni profesori-mentori koji su ovaj projekt vodili.

prof.dr.sc. Boris Škvorc (Sveučilište u Splitu)