Krajem 2014. godine objavljena je studija pod naslovom Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien, kao knjiga br. 19 u biblioteci Istraživačke studije. U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanoga stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita (N= 1066) fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.
Iz uvoda:
Bavljenje medijima danas nesumnjivo je relevantan istraživački posao, zanimljiv, intrigantan, vječno aktualan, često provokativan, nedvojbeno zahtjevan, metodološki kompleksan i dr. Uostalom, mediji su vjerojatno najjači instrument konstrukcije i oblikovanja stvarnosti, kao i različitih vrsta identiteta, ali i posrednici prijenosa vrijednosti. Uz sve to, mediji su također i ključni medijator u sukobima i raznim suprotstavljanjima različitih društvenih grupa, kao i političkih ideologija, ideja i spoznaja… medijska istraživanja, metode i primijenjene metodologije još uvijek su na marginama znanstvenoga promišljanja oblikovanja društvene stvarnosti. Kompetencije medijskih istraživača tako su još uvijek nekodificirane i nestandardizirane u svojoj cjelovitosti, pa je i literatura u ovom području relativno siromašna ili nepostojeća. Stoga će ovaj naš rad, nadamo se, doprinositi poboljšanju i obogaćivanju navedenih procesa čije smo nedostatke uočavali, razumijevali i nastojali ukloniti istraživačkim prodorima u empiriju koju mediji konstruiraju.
prof.dr.sc. Anči Leburić, urednica i suautorica (Sveučilište u Splitu)
Iz recenzija:
Djelo će svakako doprinijeti razvoju sociologije medija. Preporuke bi bile da se ovakva djela objavljuju u nizu posebnih sociologija. Zanimljivo je kako se konceptu svakodnevnog života pristupa sa pozicije medijskih utjecaja. Posebice smatram važnim podatak do kojeg autorice dolaze, a to je da su “…komercijalizacija, erotizacija i pornografizacija medijskih sadržaja i formi i to popularnih društvenih mreža poput Facebook-a ili Twittera-a” promijenile interakcijske i komunikacijske navike korisnika. Obzirom da je medijska konstrukcija stvarnosti nesumnjivo nezaustavljivi društveni proces, javlja se potreba za kodifikacijom i standardizacijom kompetencija medijskih istraživača, a čemu ova studija otvara put.
dr. sc. Maja Dadić (Sveučilište u Zagrebu)
Iako se prosječnom čitatelju može pričiniti kako je ova tematika dovoljno istraživana, međutim fokus na lokalni medijski karakter čini ovo djelo originalnim obzirom da utjecaj medija ovisi o društvenom kontekstu. Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Time se ukazuje na potrebe medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti… Posebno kao zanimljivu izdvajam analizu utjecaja medija na identitete i percepcije izgleda kod pojedinaca, te ulogu medija u oblikovanju društvenih stereotipa prosječne žene i muškarca u Hrvatskoj. Navedeno rasvjetljuje hrvatski kulturni kontekst, te dovodi do jasnih spoznaja o efektima medija koji su višestruki, kompleksni i dinamični.
dr. sc. Ana Mulović (Sveučilište Sjever)
Iz predgovora:
Motivirajuća ideja o osnivanju Metodološke biblioteke i njenih edicija, svakako se iznjedrila iz spoznaje o nedostatnosti metodoloških studija i tekstova, te posebno prezentacija rezultata prvenstveno kvalitativnih, ali i niza drugih vrsta socioloških analiza… U ulozi nositeljice metodoloških predmeta (kao redovitih i izbornih na diplomskom studiju jednopredmetne sociologije u Splitu na Filozofskom fakultetu), prof. dr. sc. A. Leburić je izvodila istraživačku nastavu u okviru metodološkoga modula, dok je seminare vodila njena asistentica Maja Dadić, kao vanjska suradnica… Grupni istraživački rad na tom modulu bio je temeljito organiziran i planiran, pa je rezultirao konkretnim kulturološkim studijama, čije analitičke i interpretativne rezultate prezentiramo u ovoj cjelovitoj knjizi, koja se objavljuje kao knjiga br. 3, u ediciji Metodološke teme. Ovdje se “na nekonvencionalan način prezentiraju one analitičke faze koje su karakterizirale svaku pojedinu kulturološku studiju, jer je svaka za sebe zasebna metodološka cjelina. Osim toga, stilski, tehnički, grafički i drugi nužni razlozi su se nametali u potrebi ujednačavanja svih studija, koje su se zapravo izvodile kao grupni istraživači radovi, pa su se tako i prezentirali… Stoga je svako poglavlje ovdje strukturirano onako kako se metodološki i analitički izvodila i razvijala kulturološka studija,” pa su ta poglavlja metodološki formirana na sličan način: najprije se izlažu planirani analitički / teorijski aspekti studije/ istraživanja, zatim se tablično i grafički prikazuju njeni konkretni rezultati, pa se u nastavku interpretiraju. Nakon toga slijedi popis relevantne literature, a na kraju poglavlja slijede prilozi, koje smatramo posebno značajnima, jer su u njima dati svi konstruirani protokoli, upitnici, transkripti i drugi korišteni analitički i mjerni instrumentarij, koji nerijetko ostaje u istraživačkim arhivama, nedostupan javnosti, provjerama i komentarima.
prof.dr.sc. Anči Leburić, urednica i suautorica (Sveučilište u Splitu)
Iz recenzije:
Uvodni dijelovi, odnosno prva dva poglavlja, predstavljaju sintetički pregled polja i višestruko su korisni, najprije kao pregled problema kompleksnog područja kulturalnih studija, a onda i kao uvod u konkretne kvalitativne i kvantitativne analize. Drugi dio knjige (vrlo opsežne istraživačke terenske teme u poglavljima 3-5) metodološki su zanimljive i bave se krucijalnim temama kulture svakodnevnice, društveno-političkim okvirom kulturološkog miljea lokalne sredine i problemima angažmana… Važnost ovog projekta nalazi se u pružanju prilike mladim istraživačima da se u ranoj fazi svoje karijere uključe u vrlo ozbiljno i stručno vođeno znanstveno istraživanje što je zapravo izuzetno važna svrha magistarskog studija i rane faze istraživačke karijere, a za što su posebno zaslužni profesori-mentori koji su ovaj projekt vodili.
prof.dr.sc. Boris Škvorc (Sveučilište u Splitu)
U zanimljivom tekstu novinara Siniše Jovića odgovarala je na pitanja prof. Leburić: Zašto modnom industrijom, odnosno modnim dizajnom vladaju muškarci iako je moda područje koje prvenstveno zanima žene? Igra li i novac bitnu ulogu u ovoj priči? Koja je važnost mode u konstruiranju ženskih i muških identiteta? Itd…
Publiciran je METODOLOŠKI RJEČNIK (Metodološka biblioteka, edicija Metodološke teme, knjiga br.2, nakladnik Redak, Split) koji predstavlja originalan doprinos razvitku sociološke metodologije, a rezultat je višegodišnjeg rada splitskih mladih sociologinja Sanje Delin, Ivane Botice i Ivone Barun, u suradnji s mentoricom prof.dr.sc. Anči Leburić.
Iz recenzija:
Djelo je primjereno svojoj logičkoj, sintaktičkoj i tehničko-grafičkoj strukturi. Stil je standardan za znanstveno djelo s time da je pisano dovoljno čitko i pregledno. Ujedno prijevodi pojmova na engleskom jeziku, dodatno olakšavaju teorijski rad na predmetima istraživanja, obzirom na činjenicu kako je relevantnija literatura iz područja metodologije upravo na engleskom jeziku… Rječnik će svakako utjecati na razvitak suvremene sociološke metodologije obzirom na nedostatak ovakvih vrsta priručnika… Profesorica Leburić još jednom dokazuje kako je važna ‘istraživačka sinergija’ koja se ogleda u njezinom radu sa studentima, koji kontinuirano rezultira originalnostima i svojevrsnim znanstvenim iskoracima, pritom slijedeći misao vodilju kako razvitak teorijskog mora ići u korak s metodološkim.
Dr. sc. Maja Dadić (Sveučilište u Zagrebu)
U navedenoj su literaturi zastupljeni relevantni autorski doprinosi iz grane sociologijske metodologije… Rječnik predstavlja do sada jedinstveni pokušaj u domaćoj društvenoj znanosti da se na jednom mjestu prezentiraju svi metodologijski pojmovi značajni za sociologiju… Tekst kojim se definiraju pojmovi u ovom rječniku pisan je preglednim i jasnim stilom, čime može poslužiti kao nezamjenjiva literatura studenticama i studentima sociologije… Poseban je doprinos ovog rječnika dostupnost i preglednost metodologijskih pojmova za one autorice i autore čiji je stručni i znanstveni rad uglavnom vezan za teorijsku sociologiju.
Prof. dr. sc. Renato Matić (Sveučilište u Zagrebu)
Iz predgovora:
S obzirom na relativnu nerazvijenost i nepostojanje ovakve vrste priručnika u istraživačkim disciplinama s područja društvenih znanosti, nadamo se da će ovaj Metodološki rječnik konzistentno nadomjestiti praznine i nedostatke s kojima se aktivni istraživači svakodnevno susreću u svome radu, uoči i poslije terenskih faza istraživanja…Originalnim doprinosom smatramo obavljenu metodološku kategorizaciju koju smo konstruirali za potrebe sistematizacije ključnih metodoloških pojmova. Njih smo pretvarale u kategorije, alate i aspekte našega (svojevrsnog) istraživačkog posla u prikupljanju, analizi i sistematizaciji metodoloških značenja, tumačenja i objašnjenja svake pojedine registrirane riječi. Jasno, svaka ta riječ poprimala je metodološko značenje i ono smo nastojale artikulirati što jasnije i adekvatnije dosadašnjim stečenim spoznajama u sociologiji i u njenim posebnim znanstvenim granama. Tu smo se uglavnom koncentrirale na metodološke pojmove, pretvarajući ih u točno određene metodološke kategorije, kao što su „metodološke odrednice“ (u pogl.1), „metode, tehnike i procedure“ (u pogl.2), „statističke kategorije“ (u pogl.3), a bez kojih se kvantitativni pristupi i radovi ne mogu niti zamisliti čak i u sociologiji, zatim „imena, autore i osnivače“ (u pogl.4), ali pretežno one koji su na određeni način bitnije (in)direktno utjecali (prvenstveno svojim istraživanjima) na razvitak suvremene sociološke metodologije, te konačno (u pogl.5) pokušavamo smjestiti značajnije „pravce, orijentacije, škole, tradicije, discipline i struje“ u raznim metodologijama s područja društvenih znanosti… Svaki rječnik predstavlja golemi napor, kojega prate brojne poteškoće oko usuglašavanja, interpretiranja i sličnih stručnih zahtjeva, pa molimo čitatelje/-ice da svaku potencijalnu kritiku, zamjerku kao i pohvalu, usmjere isključivo na autorice, pošto je ova edicija rezultat njihovoga rada, pristupa i zamisli u cijelosti, pa i odgovornosti… Ipak, nadamo se da će ovaj Metodološki rječnik biti naročito koristan onim istraživačima/-cama, te posebno studentima/-cama kojima je svako teorijsko i empirijsko bavljenje nekim društvenim fenomenom ili pojavom, zapravo jedan nevjerojatan izazov kao iskorak u nešto novo, neistraženo, nepoznato…
prof.dr.sc. Anči Leburić, urednica i suautorica (Sveučilište u Splitu)
Pročitajte na portalu Zrnca mudrosti uz šalicu kave, u rubrici Hrvatska razmišlja članak prof.dr.sc. Anči Leburić o Zakonu o partnerstvu, pod nazivom Kad ona voli – NJU, a on voli – NJEGA.
U biblioteci Istraživačke studije, kao knjiga br.18, splitskog izdavača Redak, objavljena je sociološka empirijska studija pod naslovom POSEBNOSTI ŽIVOTA NA OTOCIMA, čije su autorice Anči Leburić, Duška Simidžija i Tina Dragojević.
Iz recenzija:
Specifičnosti demografskoga, gospodarskoga i društvenoga razvoja otoka spadaju među važnije probleme koji opterećuju suvremeni razvoj Hrvatske. U iznalaženju prijedloga za rješavanje jednoga ili više problema prvo je potrebno dobro upoznati suvremene razvojne trendove na otocima kao i posebnosti života na njima. Stoga ovaj rad ima dodatnu težinu i praktično značenje za znanstvenike koji se bave otočnom problematikom, kao i za predlagatelje razvojnih studija u budućnosti.
prof. dr. sc. Nikola Glamuzina (Sveučilište u Splitu)
Geografske, prirodne, povijesne, gospodarske i društvene posebnosti hrvatskih otoka čine ih specifičnim fenomenima izuzetno značajnima u suvremenom razvoju Hrvatske. Naime, iako se razvoj otoka usko vezuje uz strategije razvoja turizma, za njihov opstanak i budućnost nužno je poticati revitalizaciju otočkog života i u onim aspektima koji nisu nužno vezani uz turizam. Stoga i ovo djelo otvara diskusiju o potrebi podizanja kvalitete otočkog života, posebice života mladih na otocima. Ono nudi ne samo generalnu sliku stanja na otocima, već i praktično znanje i smjernice za neke sadašnje i buduće razvojne studije.
doc. dr. sc. Zorana Šuljug Vučica (Sveučilište u Splitu)
Manje se ubijamo, radimo manje prometnih nesreća, čak smo uspjeli famoznu balkansku rutu švercanja ljudima preusmjeriti od Hrvatske, jednako kao što uspješno uspijevamo od Lijepe Naše preusmjeriti i investitore. No u moru dobrih statistika MUP-a za 2013., jedna grana kriminala raste. U 2013., zabilježen je porast korupcijskih kaznenih djela, i to za nevjerojatnih 135 posto. Za sada nam je uzaludan trud: demonstrativna hapšenja i visoki dužnosnici u Remetincu
Prof dr. Anči Leburić, redovna profesorica Odsjek za sociologiju Sveučilišta u Splitu, znanstvenica koja se godinama bavi pojavom mita i korupcije u društvu, kaže za tportal kako smo u borbi protiv ovih malignih društvenih fenomena na samom početku. Brojke pokazuju kako hrvatski građani nisu naučili lekciju iz dosadašnjih velikih i malih, manje i više poznatih korupcijskih afera. Leburić kaže kako se ta naučena špranca ponašanja koja podrazumijeva barem sitan mito ili poklon na šalteru ili u bolnici teško iskorjenjuje.
‘Te policijske brojke govore o prijavama, no to nije toliko bitno. Bitno je procesuirati, utvrditi krivicu i primjereno kazniti. Bojim se da smo još daleko od revizije našeg vrijednosnog sustava’, objašnjava. Priznaje da smo ‘atmosferu i odnos prema mitu i korupciji malo unaprijedili, no dodaje da paralelno s tim treba mijenjati i okružje’.
‘Zamislite sve hobotnice i mreže, svaka je afera spoj desetaka i stotina ljudi, sustav hrani ispodprosječnu razinu znanja koja se šlepa na mito i korupciju. Da su to ljudi iznadprosječnih kompetencija, ne bi podmićivali i lagali’, smatra splitska profesorica.
Prema procjeni policije, šteta od kaznenih djela mita i korupcije samo je u prošloj godini gotovo milijardu i pol kuna. Leburić kaže kako je realna šteta obično do tri puta veća, a pita se i kolika je šteta po zdravlje ljudi koji su oštećeni tim ‘aktivnostima’.
Na pitanje je li primjerena kazna, na primjer bivšem ministru Petru Čobankoviću koji je zbog sudjelovanja u aferi teškoj 26 milijuna kuna osuđen na društveno koristan rad tj. guljenje krumpira u pučkoj kuhinji, kaže: ‘Zločin treba primjereno kazniti. Mislim, guljenje krumpira! Ako se materijalna šteta počini, novac treba vratiti. To je najprimjerenija moguća kazna.’
Nažalost, ni akademska zajednica nije cijepljena od ovih negativnih društvenih pojava. ‘Posebno na sveučilištima neke promjene idu jako teško. Mi smo samo mikroslika društva. Sve društvene promjene idu jako teško na Sveučilištu, javnih rasprava nema, pravila se prilagođavaju pojedincima. U reforme ne idemo, riječ je o zatvorenoj zajednici koja ne dozvoljava promjene. Teško se tu čuju glasovi mladih koji su bili u inozemstvu i ne mogu doprijeti do akademskih sredina u koje se vraćaju. Nemamo međunarodne projekte, a bez toga danas nema kruha’, analizira.
Zaključuje kako se mi istinski još uvijek nismo uhvatili u koštac s gorućim problemima u društvu, a kamoli redefinirali sustav vrijednosti. Za sada, ako je vjerovati brojkama, ironično nam se u lice smije uobičajena poruka ispisana sprejem na tek okrečenom pročelju: džabe ste krečili.
Izvor: tportal.hr (Autor: V.P.P.)
Fotografija: Pixsell Pixsell (Autor: Željko Lukunić)
