U biblioteci Istraživačke studije, kao knjiga br.18, splitskog izdavača Redak, objavljena je sociološka empirijska studija pod naslovom POSEBNOSTI ŽIVOTA NA OTOCIMA, čije su autorice Anči Leburić, Duška Simidžija i Tina Dragojević.
Iz recenzija:
Specifičnosti demografskoga, gospodarskoga i društvenoga razvoja otoka spadaju među važnije probleme koji opterećuju suvremeni razvoj Hrvatske. U iznalaženju prijedloga za rješavanje jednoga ili više problema prvo je potrebno dobro upoznati suvremene razvojne trendove na otocima kao i posebnosti života na njima. Stoga ovaj rad ima dodatnu težinu i praktično značenje za znanstvenike koji se bave otočnom problematikom, kao i za predlagatelje razvojnih studija u budućnosti.
prof. dr. sc. Nikola Glamuzina (Sveučilište u Splitu)
Geografske, prirodne, povijesne, gospodarske i društvene posebnosti hrvatskih otoka čine ih specifičnim fenomenima izuzetno značajnima u suvremenom razvoju Hrvatske. Naime, iako se razvoj otoka usko vezuje uz strategije razvoja turizma, za njihov opstanak i budućnost nužno je poticati revitalizaciju otočkog života i u onim aspektima koji nisu nužno vezani uz turizam. Stoga i ovo djelo otvara diskusiju o potrebi podizanja kvalitete otočkog života, posebice života mladih na otocima. Ono nudi ne samo generalnu sliku stanja na otocima, već i praktično znanje i smjernice za neke sadašnje i buduće razvojne studije.
doc. dr. sc. Zorana Šuljug Vučica (Sveučilište u Splitu)
Manje se ubijamo, radimo manje prometnih nesreća, čak smo uspjeli famoznu balkansku rutu švercanja ljudima preusmjeriti od Hrvatske, jednako kao što uspješno uspijevamo od Lijepe Naše preusmjeriti i investitore. No u moru dobrih statistika MUP-a za 2013., jedna grana kriminala raste. U 2013., zabilježen je porast korupcijskih kaznenih djela, i to za nevjerojatnih 135 posto. Za sada nam je uzaludan trud: demonstrativna hapšenja i visoki dužnosnici u Remetincu
Prof dr. Anči Leburić, redovna profesorica Odsjek za sociologiju Sveučilišta u Splitu, znanstvenica koja se godinama bavi pojavom mita i korupcije u društvu, kaže za tportal kako smo u borbi protiv ovih malignih društvenih fenomena na samom početku. Brojke pokazuju kako hrvatski građani nisu naučili lekciju iz dosadašnjih velikih i malih, manje i više poznatih korupcijskih afera. Leburić kaže kako se ta naučena špranca ponašanja koja podrazumijeva barem sitan mito ili poklon na šalteru ili u bolnici teško iskorjenjuje.
‘Te policijske brojke govore o prijavama, no to nije toliko bitno. Bitno je procesuirati, utvrditi krivicu i primjereno kazniti. Bojim se da smo još daleko od revizije našeg vrijednosnog sustava’, objašnjava. Priznaje da smo ‘atmosferu i odnos prema mitu i korupciji malo unaprijedili, no dodaje da paralelno s tim treba mijenjati i okružje’.
‘Zamislite sve hobotnice i mreže, svaka je afera spoj desetaka i stotina ljudi, sustav hrani ispodprosječnu razinu znanja koja se šlepa na mito i korupciju. Da su to ljudi iznadprosječnih kompetencija, ne bi podmićivali i lagali’, smatra splitska profesorica.
Prema procjeni policije, šteta od kaznenih djela mita i korupcije samo je u prošloj godini gotovo milijardu i pol kuna. Leburić kaže kako je realna šteta obično do tri puta veća, a pita se i kolika je šteta po zdravlje ljudi koji su oštećeni tim ‘aktivnostima’.
Na pitanje je li primjerena kazna, na primjer bivšem ministru Petru Čobankoviću koji je zbog sudjelovanja u aferi teškoj 26 milijuna kuna osuđen na društveno koristan rad tj. guljenje krumpira u pučkoj kuhinji, kaže: ‘Zločin treba primjereno kazniti. Mislim, guljenje krumpira! Ako se materijalna šteta počini, novac treba vratiti. To je najprimjerenija moguća kazna.’
Nažalost, ni akademska zajednica nije cijepljena od ovih negativnih društvenih pojava. ‘Posebno na sveučilištima neke promjene idu jako teško. Mi smo samo mikroslika društva. Sve društvene promjene idu jako teško na Sveučilištu, javnih rasprava nema, pravila se prilagođavaju pojedincima. U reforme ne idemo, riječ je o zatvorenoj zajednici koja ne dozvoljava promjene. Teško se tu čuju glasovi mladih koji su bili u inozemstvu i ne mogu doprijeti do akademskih sredina u koje se vraćaju. Nemamo međunarodne projekte, a bez toga danas nema kruha’, analizira.
Zaključuje kako se mi istinski još uvijek nismo uhvatili u koštac s gorućim problemima u društvu, a kamoli redefinirali sustav vrijednosti. Za sada, ako je vjerovati brojkama, ironično nam se u lice smije uobičajena poruka ispisana sprejem na tek okrečenom pročelju: džabe ste krečili.
Izvor: tportal.hr (Autor: V.P.P.)
Fotografija: Pixsell Pixsell (Autor: Željko Lukunić)
Pročitajte članak prof. dr.sc. Leburić na temu “Kako vlada Vlada?”, objavljen 02.04.2014. na portalu Zrnca mudrosti uz šalicu kave (Hrvatska razmišlja)
Novinar SINIŠA JOVIĆ objavio intervju sa A.Leburić u prilogu “Slobodne Dalmacije” – Linija X (16.03.2014.)
- Split (7.03.2014) predavanje Žene u splitskoj suvremenosti: (Ne)moć žena danas, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena, org. Inner Wheel klub Split i GKMM; dvorana Gradske knjižnice Marko Marulić, Split
- Split (3.03.2014) predavanje Kvaliteta života u suvremenom društvu: ostvarivanje dječjih prava kao razvojni element demokratizacije duštva, stručna rasprava o “Zaštiti dječjih prava u vremenu gospodarske krize”, org. pravobraniteljica za djecu (Mila Jelavić) i udruga MOST; dvorana Hrvatske odvjetničke komore, Split
- Split (19.02.2014) Predstavljanje završnih “Integriranih preporuka i smjernica za socijalnu i radnu uključenost osoba s invaliditetom” (projekt Socijalna i radna integracija osoba s invaliditetom) org. Splitsko-dalmatinska županija; hotel Le Meridien Lav, Split
- Split (28.01.2014) predavanje Splitske obitelji, dječja prava i dadilje, stručna rasprava: Dadilje – odgovori na izazove tržišta rada u Hrvatskoj, org. Hrvatska udruga dadilja, Domine; dvorana Gradske knjižnice Marko Marulić, Split
U metodološkoj biblioteci objavljena su dva nova broja MEMENTA, autorice JASMINE BAJIĆ.
Tiskana su dva volumena (2013.):
- ANALIZA SADRŽAJA-KVANTITATIVNA (Quantitative Content Analysis), vol.5
- ANALIZA SADRŽAJA-KVALITATIVNA (Qualitative Content Analysis), vol.6.
Ovaj metodološki podsjetnik pomaže studentima i stručnjacima s područja društvenih znanosti (i šire) u praćenju stručne (sociološke i slične) literature s metodološkim (empirijskim ili istraživačkim) sadržajima.
Nastao je kao rezultat nastavnoga, posebno istraživačkoga rada sa studentima i studenticama Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu, u metodološkom modulu na predmetima čija je nositeljica prof. dr. sc. Anči Leburić (redovita profesorica), koja je ujedno i recenzentica ovih Mementa. Urednica oba izdanja je dr. sc. Zorana Šuljug Vučica, viša asistentica.
Novo izdanje splitskih sociologinja Anči Leburić, Sanje Čokolić i Marine Žaja objavljeno je u biblioteci Istraživačke studije, kao knjiga br.17, izdavača Redak, pod naslovom INVALIDNOST TOLERANCIJE .
Iz recenzija:
… pristup invalidnosti u ovom radu bitno nadilazi uobičajene pristupe drugih znanstvenih disciplina.Ovaj rad jasno dokazuje potrebu da se sociologija ravnopravno uključi u raspravu o statusu invalida, pokazujući da je bolest odnosno svaki oblik invalidnosti inherentno društveni fenomen, pa ga kao takvog treba i tretirati…autorice koriste nekoliko istraživačkih strategija odnosno analitičkih procedura koje su dobro ukomponirane i jedna drugu podupiru: case study, model igara, dubinski intervju… Umjesto vrijednosno-neutralne pozicije, to jest pukog otkrića i taksativnog navođenja objektivnih činjenica, kojoj imperativno teži suvremena znanost, autorice u svom istraživanju neumoljivo tragaju za načinima kojima će se ta ista stvarnost i mijenjati kako bi bila po mjeri baš svakog čovjeka, invalidne osobe posebno. Drugim riječima, autorice spadaju među one rijetke koji danas uvažavaju Aristotelovo upozorenje da znanost ne može biti tek „anonimno utjelovljenje istina“ već da znanost, prije svega, znači „ljudsko držanje“… Znanost koja samo opisuje, ali nema težnju mijenjati društvo nabolje, zapravo je invalidna znanost… ta ideja predstavlja i njihov temeljni istraživački credo… Ovaj rad, dakle, spada u red onih, a takvih je sve manje, koje kolokvijalno nazivamo društveno angažiranima… Do kakve su ocjene autorice došle, rječito govori sam naslov rada… koji ne sadrži samo konstataciju već i osudu zbog čega je on svojevrsno otvoreno pismo društvu da je, prije svega, samo invalidno u svom odnosu spram invalidnih osoba. Po odjeku kojeg ovaj rad ima, mogli bismo ga, bez pretjerivanja, usporediti s E. Zolinim J’accuse.
Prof. dr. sc. Živka Juričić (Sveučilište u Zagrebu)
…Vrijednost rukopisa, uz samo empirijsko istraživanje jest i u temeljitoj i kvalitetnoj teorijskoj konceptualizaciji i jasnom prikazu relevantnih autora i njihovih teza… Značajan doprinos ovog istraživanja jest i u izvorno kreiranim operacionaliziranim indikatorima i varijablama istraživačkog instrumentarija, koji su u potpunosti prilagođeni specifičnom socio-historijskom kontekstu hrvatskog društva. Studija slučaja… omogućila je višestruku istraživačku strategiju, slobodu i otvorenost pristupa i interpretacija… S obzirom na opseg i temeljitost korištenja navedene literature, navedeni priloženi popis može poslužiti kao temelj za izradu bibliografije domaćih radova u području sociologije predmetnoj temi… ovaj znanstveno istraživački rad uspijeva u zavidnoj mjeri uskladiti znanstvenu objektivnost i nužnu angažiranost uvida u problem o kojem se često proizvoljno i neutemeljeno stvara neobjektivna slika za različite parcijalne i dnevno političke potrebe…Tekst je vrlo pregledan i sustavan, a poglavlja čine kohezivne cjeline s jasnim sadržajem. Rezultati su kvalitetno interpretirani, a zaključak je primjerena sinteza teorijskog i empirijskog dijela… Ovaj rad predstavlja stvaran originalan doprinos, ne samo sociološkim već ukupnim naporima društvene znanosti da sintetizira objektivan i neovisan pristup s potrebom da se na njezinom doprinosu kreiraju društveno korisne i humano provedive strategije rješavanja istinskih društvenih problema. Zbog svog značaja, relevantnosti i aktualnosti ovaj bi rad trebao imati financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, kako bi kroz adekvatnu promociju i distribuciju, te eventualni prijevod stiglo do što je moguće šire javnosti i izvan hrvatskih granica.
Prof. dr. sc. Renato Matić (Sveučilište u Zagrebu)
U biblioteci Istraživačke studije, kao knjiga br.16, kod splitskoga izdavača Redak d.o.o.,
nedavno je objavljena empirijska studija Dizajn kao životni kontekst autorica sociologinja Anči Leburić i Jasmine Bajić, te arhitektice Ivane Šverko.
Istraživačice su dizajn kao istraživački predmet interaktivno vezivale uz životni kontekst mladih, upravo zato što bi dizajn trebao služiti napretku, boljitku življenja i razvitku svijeta koji mlade okružuje. Dizajn je svakako okvir unutar kojega bi mladi mogli stvarati svoju budućnost. Upravo dizajn pretpostavlja kolektivnu kvalitetu društvenosti, odnosno društvenoga života i ponašanja mladih. Riječ je o društvenim konstrukcijama životne stvarnosti, u kojima dizajn zauzima značajnu ulogu, posredujući u kreiranju životnih stilova, ukusa, komunikacijskih karakteristika, interakcijskih obilježja, mnogih kulturoloških specifičnosti, umjetničkih izraza itd.
Anketno istraživanje realizirano je 2011. godine u Splitu i Zagrebu, koji su veći hrvatski gradovi i sveučilišni centri. Upravo u njima dizajn se fokusira u raznim nastavnim predmetima i na nekoliko visoko-školskih obrazovnih studija. Ispitivani su mladi, njihove percepcije dizajna, u kontekstu turbulentnog društva u kojemu žive.
U metodološkoj biblioteci nastavlja se objavljivanje MEMENTA, autorice JASMINE BAJIĆ. Posljednji je tiskan 4. volumen (2011.) Fokus grupe (Focus groups).
Ovaj metodološki podsjetnik pomaže studentima i stručnjacima s područja društvenih znanosti (i šire) u praćenju stručne (sociološke i slične) literature s metodološkim (empirijskim ili istraživačkim) sadržajima.
Nastao je kao rezultat nastavnoga, posebno istraživačkoga rada sa studentima i studenticama Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu, u metodološkom modulu na predmetima čija je nositeljica prof. dr. sc. Anči Leburić (redovita profesorica), koja je ujedno i recenzentica ovoga Mementa.
