“Splićani nisu zadovoljni uređivačkim politikama medija, a neki novinari nisu dovoljno objektivni”
„Tipovi društvenoga ponašanja_kako smo ih istraživali i razumijevali, što predviđamo ?!“
u prostorijama Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Split (Obala A. Trumbića 4, Split), dana 05.02.2015.
Tema: Tko se (ne) boji prijevremenih izbora?
Pročitajte na ovom linku.
Krajem 2014. godine objavljena je studija pod naslovom Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien, kao knjiga br. 19 u biblioteci Istraživačke studije. U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanoga stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita (N= 1066) fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.
Iz uvoda:
Bavljenje medijima danas nesumnjivo je relevantan istraživački posao, zanimljiv, intrigantan, vječno aktualan, često provokativan, nedvojbeno zahtjevan, metodološki kompleksan i dr. Uostalom, mediji su vjerojatno najjači instrument konstrukcije i oblikovanja stvarnosti, kao i različitih vrsta identiteta, ali i posrednici prijenosa vrijednosti. Uz sve to, mediji su također i ključni medijator u sukobima i raznim suprotstavljanjima različitih društvenih grupa, kao i političkih ideologija, ideja i spoznaja… medijska istraživanja, metode i primijenjene metodologije još uvijek su na marginama znanstvenoga promišljanja oblikovanja društvene stvarnosti. Kompetencije medijskih istraživača tako su još uvijek nekodificirane i nestandardizirane u svojoj cjelovitosti, pa je i literatura u ovom području relativno siromašna ili nepostojeća. Stoga će ovaj naš rad, nadamo se, doprinositi poboljšanju i obogaćivanju navedenih procesa čije smo nedostatke uočavali, razumijevali i nastojali ukloniti istraživačkim prodorima u empiriju koju mediji konstruiraju.
prof.dr.sc. Anči Leburić, urednica i suautorica (Sveučilište u Splitu)
Iz recenzija:
Djelo će svakako doprinijeti razvoju sociologije medija. Preporuke bi bile da se ovakva djela objavljuju u nizu posebnih sociologija. Zanimljivo je kako se konceptu svakodnevnog života pristupa sa pozicije medijskih utjecaja. Posebice smatram važnim podatak do kojeg autorice dolaze, a to je da su “…komercijalizacija, erotizacija i pornografizacija medijskih sadržaja i formi i to popularnih društvenih mreža poput Facebook-a ili Twittera-a” promijenile interakcijske i komunikacijske navike korisnika. Obzirom da je medijska konstrukcija stvarnosti nesumnjivo nezaustavljivi društveni proces, javlja se potreba za kodifikacijom i standardizacijom kompetencija medijskih istraživača, a čemu ova studija otvara put.
dr. sc. Maja Dadić (Sveučilište u Zagrebu)
Iako se prosječnom čitatelju može pričiniti kako je ova tematika dovoljno istraživana, međutim fokus na lokalni medijski karakter čini ovo djelo originalnim obzirom da utjecaj medija ovisi o društvenom kontekstu. Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Time se ukazuje na potrebe medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti… Posebno kao zanimljivu izdvajam analizu utjecaja medija na identitete i percepcije izgleda kod pojedinaca, te ulogu medija u oblikovanju društvenih stereotipa prosječne žene i muškarca u Hrvatskoj. Navedeno rasvjetljuje hrvatski kulturni kontekst, te dovodi do jasnih spoznaja o efektima medija koji su višestruki, kompleksni i dinamični.
dr. sc. Ana Mulović (Sveučilište Sjever)
Iz predgovora:
Motivirajuća ideja o osnivanju Metodološke biblioteke i njenih edicija, svakako se iznjedrila iz spoznaje o nedostatnosti metodoloških studija i tekstova, te posebno prezentacija rezultata prvenstveno kvalitativnih, ali i niza drugih vrsta socioloških analiza… U ulozi nositeljice metodoloških predmeta (kao redovitih i izbornih na diplomskom studiju jednopredmetne sociologije u Splitu na Filozofskom fakultetu), prof. dr. sc. A. Leburić je izvodila istraživačku nastavu u okviru metodološkoga modula, dok je seminare vodila njena asistentica Maja Dadić, kao vanjska suradnica… Grupni istraživački rad na tom modulu bio je temeljito organiziran i planiran, pa je rezultirao konkretnim kulturološkim studijama, čije analitičke i interpretativne rezultate prezentiramo u ovoj cjelovitoj knjizi, koja se objavljuje kao knjiga br. 3, u ediciji Metodološke teme. Ovdje se “na nekonvencionalan način prezentiraju one analitičke faze koje su karakterizirale svaku pojedinu kulturološku studiju, jer je svaka za sebe zasebna metodološka cjelina. Osim toga, stilski, tehnički, grafički i drugi nužni razlozi su se nametali u potrebi ujednačavanja svih studija, koje su se zapravo izvodile kao grupni istraživači radovi, pa su se tako i prezentirali… Stoga je svako poglavlje ovdje strukturirano onako kako se metodološki i analitički izvodila i razvijala kulturološka studija,” pa su ta poglavlja metodološki formirana na sličan način: najprije se izlažu planirani analitički / teorijski aspekti studije/ istraživanja, zatim se tablično i grafički prikazuju njeni konkretni rezultati, pa se u nastavku interpretiraju. Nakon toga slijedi popis relevantne literature, a na kraju poglavlja slijede prilozi, koje smatramo posebno značajnima, jer su u njima dati svi konstruirani protokoli, upitnici, transkripti i drugi korišteni analitički i mjerni instrumentarij, koji nerijetko ostaje u istraživačkim arhivama, nedostupan javnosti, provjerama i komentarima.
prof.dr.sc. Anči Leburić, urednica i suautorica (Sveučilište u Splitu)
Iz recenzije:
Uvodni dijelovi, odnosno prva dva poglavlja, predstavljaju sintetički pregled polja i višestruko su korisni, najprije kao pregled problema kompleksnog područja kulturalnih studija, a onda i kao uvod u konkretne kvalitativne i kvantitativne analize. Drugi dio knjige (vrlo opsežne istraživačke terenske teme u poglavljima 3-5) metodološki su zanimljive i bave se krucijalnim temama kulture svakodnevnice, društveno-političkim okvirom kulturološkog miljea lokalne sredine i problemima angažmana… Važnost ovog projekta nalazi se u pružanju prilike mladim istraživačima da se u ranoj fazi svoje karijere uključe u vrlo ozbiljno i stručno vođeno znanstveno istraživanje što je zapravo izuzetno važna svrha magistarskog studija i rane faze istraživačke karijere, a za što su posebno zaslužni profesori-mentori koji su ovaj projekt vodili.
prof.dr.sc. Boris Škvorc (Sveučilište u Splitu)
U zanimljivom tekstu novinara Siniše Jovića odgovarala je na pitanja prof. Leburić: Zašto modnom industrijom, odnosno modnim dizajnom vladaju muškarci iako je moda područje koje prvenstveno zanima žene? Igra li i novac bitnu ulogu u ovoj priči? Koja je važnost mode u konstruiranju ženskih i muških identiteta? Itd…
